Što ako se pojavi rak dojke?

Među 100 000 žena koje su dobile letak Mama, budi zdrava ima i majki koje su liječile ili u ovom trenutku liječe rak dojke. Također, među vama ima osoba koje su imale ili imaju u obitelji oboljele od raka dojke. Vama želimo posvetiti posebnu pažnju. Ovaj tekst je kratak i samo informativan. Rak dojke je kompleksna bolest s više različitih podtipova, faza bolesti i modaliteta liječenja. Za više informacija uvijek se možete javiti svojem liječniku ili potražiti podršku u razgovoru sa stručnjacima u SVE za NJU.

Činjenice

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji ugrubo polovica oboljelih žena nema drugih rizičnih faktora osim dobi i spola. Od njega oboljevaju žene u svim zemljama, a u 157 od 185 zemalja to je najčešći rak u žena.

  • Čak četvrtina novooboljelih žena od raka obolijeva upravo od raka dojke.

  • Ženama kojima je rak dojke otkriven u ranoj, odnosno početnoj fazi, kumulativna vjerojatnost preživljavanja raka najmanje pet godina nakon dijagnoze u prosjeku iznosi 96 % na području Europske unije.

  • Kako bi se spriječila pojava recidiva u žena liječenih od raka važno je ustrajno uzimanje terapije i redoviti pregledi.

  • Rak dojke ima više podtipova.

Slika: Privatna zbirka

Što ako se pojavi rak dojke?

Među 100 000 žena koje su dobile letak Mama, budi zdrava ima i majki koje su liječile ili u ovom trenutku liječe rak dojke. Također, među vama ima osoba koje su imale ili imaju u obitelji oboljele od raka dojke. Vama želimo posvetiti posebnu pažnju. Ovaj tekst je kratak i samo informativan. Rak dojke je kompleksna bolest s više različitih podtipova, faza bolesti i modaliteta liječenja. Za više informacija uvijek se možete javiti svojem liječniku ili potražiti podršku u razgovoru sa stručnjacima u SVE za NJU.

Činjenice

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji ugrubo polovica oboljelih žena nema drugih rizičnih faktora osim dobi i spola. Od njega oboljevaju žene u svim zemljama, a u 157 od 185 zemalja to je najčešći rak u žena.

  • Čak četvrtina novooboljelih žena od raka obolijeva upravo od raka dojke.

  • Ženama kojima je rak dojke otkriven u ranoj, odnosno početnoj fazi, kumulativna vjerojatnost preživljavanja raka najmanje pet godina nakon dijagnoze u prosjeku iznosi 96 % na području Europske unije.

  • Kako bi se spriječila pojava recidiva u žena liječenih od raka važno je ustrajno uzimanje terapije i redoviti pregledi.

  • Rak dojke ima više podtipova.

Slika: Privatna zbirka

Rani rak dojke

Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kada normalne žljezdane stanice dojke počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu otići u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.

Ranim  rakom dojke se smatra svaki tumor koji se prilikom otkrivanja nalazi u dojci i bliskim limfnim čvorovima pazuha i nije se proširio u druge dijelove tijela. Rano otkrivanje znači pronalaženje i dijagnosticiranje raka  dojke  u početnim stadijima i prije pojave simptoma bolesti.

Slika: Srednja škola Glina, Mama budi zdrava 2023.
Izvor: www.glina.hr

Liječenje

Liječenje raka dojke ovisi o podtipu raka i tome koliko se proširio izvan dojke u limfne čvorove (stadij II ili III) ili  druge dijelove tijela (stadij IV). Liječnici kombiniraju različite terapijske načine kako bi izliječili bolesnicu i snizili rizik od ponovnog pojavljivanja raka (recidiv). To uključuje: operaciju uklanjanja raka dojke,  provođenje zračenja za smanjenje rizika od povrata bolesti u dojci i bliskim limfnim čvorovima  i lijekove koji ubijaju stanice raka i sprječavaju njihovo širenje. U te lijekove se pripadaju antihormonski lijekovi, kemoterapija, ciljane i biološke terapije.

Više o liječenju raka dojke možete pronaći u vodiču European Society for Medical Oncology na hrvatskom jeziku.

Slika: Dječji vrtić Budinščina, Mama budi zdrava 2023.
Izvor: dvbudinscina.hr

Operacija

Operacija dojke može biti tzv. poštedna (uklanjanje samo tumorskog tkiva) ili mastektomija (uklanja se cijela dojka). Pri planiranju operacije odstranjenja cijele dojke treba razmotriti mogućnosti rekonstrukcije dojke. U tijeku operacije istodobno se uklanja se jedan ili više limfnih čvorova iz pazuha.

Zračenje (radioterapija)

Terapija zračenjem se provodi nakon operacije kako bi se uništile eventualno  zaostale tumorske stanice u tkivu dojke i/ili limfnim čvorovima. Ona snižava šansu za ponovnu pojavu raka u dojci, na stijenci prsnog koša i limfnim čvorovima.

Lijekovi

Lijekovi za liječenje karcinoma dojke odabiru se na temelju bioloških svojstava raka utvrđenih patohistološkom analizom (PHD). Mogu se primijeniti prije (neoadjuvantno) ili nakon operacije (adjuvantno). Obuhvaćaju različite skupine lijekova kao što su kemoterapija, antihormonska, ciljana i biološka terapija.

Najčešći podtip raka dojke

Najčešći rak dojke je hormonski ovisan (HR pozitivan) rak koji na stanicama ima izražene receptore za ženske spolne hormone estrogen i progesteron, a nema izražene receptore za humani epidermalni faktor rasta (HER2). Takav podtip raka ima više od 70 % oboljelih žena i označava se kao HR pozitivan  /HER2 negativan rak dojke ili HR+/HER2-.

Cilj liječenja ranog raka dojke nije samo remisija (razdoblje bez znakova bolesti) nego sprečavanje povratka bolesti (recidiva) i izlječenje.  Nažalost, ovakav tip raka dojke može se vratiti, u nekim slučajevima (iako rijetko)  i do 30 godina nakon postavljanja dijagnoze.

Žene koje liječe ovakav rak će nakon inicijalnog liječenja koristiti anti-hormonsku terapiju tijekom 5 i više godina ovisno o procijenjenom riziku za razvoj recidiva bolesti.  Antihormonska terapija uzima se u obliku tableta  kroz 5-10 godina i smanjuje mogućnost povrata raka dojke ovog podtipa za gotovo polovicu.

Slika: Osnovna škola Glina, Mama budi zdrava 2021.
Izvor: vecernji.hr

Mirovanje stanica raka igra ključnu ulogu u rezistenciji (otpornosti) na liječenje i povratku bolesti (recidivu). Stanice koje pokreću recidiv često su dugovječne i sposobne su nakon dugih razdoblja mirovanja ponovo pokrenuti rast. Prema tome je razumljivo kako bi sprječavanje ponovnog buđenja uspavanih stanica raka moglo bi biti ključno u prevenciji ponovne pojave raka. U tome je osobito važna antihormonska terapija:  tamoksifen i inhibitori aromataze, a posebno nova generacija antihormonske terapije koja se koristi i kod ranog raka dojke za smanjenje rizika od povratka bolesti (inhibitori ciklin ovisne kinaze ili CDK4/4 inhibitori).

Koja će se terapija odabrati, ovisi o procjeni rizika za razvoj recidiva bolesti u budućnosti. Liječenje stoga i u ovog podtipa može uključivati operaciju, kemoterapiju, radioterapiju i svakako antihormonsku terapiju. Genomski testovi mogu dati dodatne prognostičke informacije koje će također usmjeravati odluke o liječenju. Ovi testovi, osim procjene rizika povrata bolesti, mogu pomoći u razlikovanju oboljelih  s hormonski ovisnim rakom dojke kojima je uz antihormonsku terapiju potrebno u liječenje uključiti i kemoterapiju.

O procesu dijagnostike i liječenja ranog raka dojke više pronađite ovdje.

Više o nuspojavama endokrinog liječenja tamoksifenom i inhibitorima aromataze pronađite ovdje.

Slika: Srednja škola Pakrac, Mama budi zdrava 2022.
Izvor: pakrac.hr

Preporuke za smanjenje rizika od recidiva bolesti:

  • izbjegavajte rizične čimbenike za razvoj raka

  • usvojite zdrave životne navike

  • redovito uzimajte terapiju

  • nikad nemojte prestati uzimati lijekove bez konzultacije s onkologom

  • zbog savjeta u vezi kontrole i smanjivanja nuspojava javite se liječniku ili u udrugu SVE za NJU

  • nikad ne „preskačite“ kontrolne preglede

  • zabilježite poteškoće i razgovarajte o njima sa odgovarajućim stručnjacima (liječnicima, psiholozima).

Slika: Osnovna škola Šimuna Kožičića Benje Zadar, Mama budi zdrava 2022.
Izvor. www.grad-zadar.hr

Život s rakom

Život ne prestaje s pojavom bolesti. Poslije prvotnog šoka slijede prilagodba i prihvaćanje, ali i postavljanje najvažnijeg cilja – izlječenje. Puno će za Vas učiniti lijekovi, ali oni ne mogu sve. Trudite se da Vam liječenje bude na prvomu mjestu, ali slijedite svoj ritam poslije svake terapije i naravno, nakon završenog liječenja. Nemojte posve zanemariti svoje druge potrebe. Neka tjelesna aktivnost, obiteljski i društveni život, Vaši hobiji uvijek budu prisutni u mjeri u kojoj ne remete liječenje i Vama donose zadovoljstvo. Tako bolest neće „zagospodariti“ Vašim životom nego će biti važna činjenica kojoj morate pokloniti optimalnu pažnju i vrijeme.

Uvijek imajte na umu da je Vaš glavni zadatak briga o sebi. Ponekad ćete pomisliti da je obitelji teško jer ne možete raditi neke stvari koje ste uvijek Vi radili. To Vas može rastužiti ili izazvati grizodušje. Odbacite to! Za sve je najvažnije da Vi budete dobro, jer tako najviše pomažete i njima. Dopustite svima da Vam pomognu i preuzmu neke svakodnevne zadaće. Mislite na to da ste okruženi onima koji Vas vole i spremni su Vam pomoći, stoga im to i dopustite.

Dijagnoza i vrijeme liječenja vremenski su period u kojemu možete razmisliti o promjenama koje su dobrodošle u Vaš način života, odnose s drugima, odvajanje vremena za sebe, pronalaženje novih interesa, prepoznavanje Vaših jakih strana pa možda čak i promjeni posla. Ako smatrate potrebnim, redefinirajte svoje životne ciljeve. Suočavanje s bolešću i liječenje možete iskoristiti za osnaživanje svojih kapaciteta i da, možda počnete voditi kvalitetniji život. Nije rijetkost da mnoge bolesnice upravo tome svjedoče. Ako ne možete sami, potražite pomoć na tome putu. Pronađite stručnjake i programe koji Vam mogu pomoći.

Ukoliko ste član obitelji ili osoba bliska oboljeloj i Vi možete osjećati psihičku uznemirenost. Nemojte se ustručavati potražiti podršku.

Kako se nositi s rakom, gdje pronaći stručnu podršku, izmjeriti razinu psihološke uznemirenosti i još puno toga pronađite na jedinstvenom portalu u Hrvatskoj psihoonkologija.hr.

Ako su Vas ovi tekstovi potakli na razmišljanje ili imate neodgovorenih pitanja i nedoumica obratite se stručnjacima udruge SVE za NJU koji pružaju podršku oboljelim ženama i članovima obitelji.

Udruga žena oboljelih i liječenih od raka SVE za NJU
Ulica Kneza Mislava 10
10 000 Zagreb

Tel: 01 641 8765
Fax: 01 641 8760
e-mail: info@svezanju.hr

Za dolazak u Centar potrebna je prethodna najava.